Otkrijmo mržnju
Svako društvo u svojoj povijesti, kao i svaka pojedina osoba u svom individualnom sjećanju pamti vrijeme mira, povjerenja i kreativnosti nasuprot razdobljima koja su ispunjena nemirom, prijetnjama, strahom i sukobima. Silu koja pokreće mirotvorno djelovanje, izgradnju povjerenja i uzajmnog uvažavanja moguće je prepoznati i definirati kao moć ljubavi, dok se uz prostore sumnje, sukoba i razaranja pridružuje supostojeća i uvijek suprotstavljena snaga mržnje.
Gdje izviru nasilje, mržnja i netolerancija?
Na tlu bogatom predrasudama i stereotipima. Kako bismo razumjeli koliko su se duboko ukorjenili stereotipi i predrasude u naše društvo, treba uložiti volju i otkriti ih koliko su se dobro prikrile.
Bez obzira na potencijal razuma i herojske pokušaje mudrih i mirotvornih pojedinaca i grupa, vjerovanje kako pojedinoj osobi ništa nije moguće popraviti i promijeniti ma koliko volje i energije uložila, te da sigurnost mogu jamčiti samo snažni kolektivi i povjerenje u velike vođe, dovoljno je sveprisutno da se na njemu grade različiti oblici stereotipa, predrasuda i manipulacija. Među najraširenije i svakako najunosnije ubraja se manipulacija strahom od nečeg ili nekog različitog, nepoznatog, drugačijeg.
Zašto su ljudi puni predrasuda?
Sposobnost razlikovanja prijatelja od tata pomogla je ljudima da prežive, pa je tako sposobnost brze i automatske kategorizacije ljudi postalo osnovna osobina ljudskog uma. Odlučujemo na osnovi kategorija i svaki dan grupiramo ljude u kategorije prema njihovim društevnim i drugim osobinama. To je ujedno temelj stereotipa, predrasuda i, naposljetku, diskriminacije.
Što su to stereotipi?
Stereotip je preuveličano mišljenje, slika ili iskrivljena istina o osobi ili skupini - generalizacija koja onemogućuje percepciju individualnih razlika ili varijacija u skupini. Stereotipi su proizvod masovnih medija ili se prenose među vršnjacima, članovima društva ili s roditelja na djecu. Mogu biti pozitivni i negativni.
Što su predrasude?
Predrasuda je mišljenje, sud ili stav formiran bez poznavanja činjenica, o društvenoj skupini ili njenim članovima. Može biti pozitivna, no uglavnom se koristi predmnijevajući loš stav.
Predrasude su često u pratnji neznanja, straha ili mržnje. Njih tvori složen psihološki proces koji započinje vezivanjem osobe u manji, poznati društveni krug. Predrasudama se cilja na osobe i skupine koje nisu bliske tome krugu.
Što je diskriminacija?
Diskriminacija je ponašanje kojim se ljude tretira neravnopravnima zbog njihove pripadnosti određenim društvenim skupinama. Diskriminatorno ponašanje, koje varira od omalovažavanja do zločina mržnje, često započinje negativnim stereotipima i predrasudama.
Kako smo se naučili predrasudama?
Sociolozi vjeruju da djeca započinju upijati predrasude i stereotipe u pretškolskoj dobi: mnoge studije pokazale su da već u dobi od tri godine djeca pokupe termine vezane uz rasne predrasude bez da su svjesni njihovog značenja.
Uskoro stvore privrženost svojoj skupini i razviju negativne stavove prema drugim skupinama. Većina djece tijekom svoje mladosti steknu sve predrasude koje se mogu primjetiti u obliku verbalnih doskočica, rasističkih viceva ili diskriminacije na djelu.
Što je nasilje?
Oblik društvenog odnosa u kojemu jedan akter (izvor ili nositelj dominantne moći) instrumentalizira moć nad drugim akterom s nedostatnom moći (žrtvom) s ciljem ostvarenja kontrole ili destrukcije koje ima za posljedicu ograničenje, trpljenje, bol, patnju ili smrt.
Zašto je bitno suočiti se s nasiljem i mržnjom?
Zanemarivanje, umanjivanje, zaboravljanje, i potpuno opravdavanje nasilja potiče nove nasilnike na djelovanje. Ovisno o moći nasilnika, nasilje u društvu postaje legitimno i opravdano oružje za obračun s prokazanim neprijateljima.
Više o tome:
